Krešimir Magdić - Jakša Fiamengo
Ruko moja što si takla Njeno lice tek na čas Što si s njena čela smakla Razigranu svijetlu vlas.
Sad mi reci, posvjedoči Kakav bješe pogled njen Jel' još uvijek prije noći Misli na me bar na tren.
Kako sunce sja u kiši Uvijek kad se sjetim nje U tom lažnom sjaju stakla Sjeti se na osmjeh njen.
I dopusti da je spoji Moja duša s njezinom Nek dotaknu prsti tvoji To što život zatre snom.
|